Bez analize ne možemo sigurno reći što se događa s poslovanjem. Ako je nešto dobro, ne možemo znati zašto je dobro, ako je loše, zašto je loše. Analiza treba biti promišljena, brza, kratka i jasna. Jedino takva, podloga je za daljnje smislene aktivnosti. Mora obuhvaćati vaše poslovanje najmanje posljednje tri godine, uz „presijecanje“ financijskih izvješća, kako bi se uočile aktivnosti koje se teško uočavaju na prvi pogled.

Jesmo li dobri kako nam se čini ili zapravo stalno gledamo konkurenciji u leđa, a da toga nismo svjesni? U ovom segmentu, uz primjenu forenzičnih računovodstvenih postupaka, uočavamo lažiranja financijskih izvješća, kako bi se prikazao bolji rezultat. Analiza obuhvaća i analizu informacijskog, osobito financijsko-računovodstvenog sustava kao njegove najopsežnije baze, s posebnim osvrtom na područja troškovnog i upravljačkog računovodstva. Kalkulacija je središnji dio rada; ako je ona pogrešna, ni jedno izvješće nije smisleno. Najzahtjevniji dio je analiza zaliha te, na žalost, analiza najnelikvidnije likvidne imovine - analiza kupaca, utvrđivanje korelacija i trendova.

Uvođenjem kontrolinga djelomično mijenjamo postojeću organizacijsku strukturu. Kontrolerska organizacija prihvaća sve zahtjeve postojeće formalne organizacijske strukture, međutim, promjene dolaze spontano, a proizlaze iz menadžerskih zahtjeva da praćenjem uspješnosti procesa i proizvoda unaprijede poslovanje. Zbog navedenog, promjene se događaju spontano, postaju željene, pa stoga i dobro prihvaćene.

Možda je najvažnije kako strukturirati kontroling, koje mjesto zauzima u organizacijskoj strukturi, kako ga postaviti i stvoriti mu uvjete za razvoj.

Da bi kontrolerska izvješća bila kvalitetno sastavljena, kontroleri moraju vrlo dobro poznavati računovodstvo, znati evidentirati poslovne događaje te sastaviti financijske, ali i mnoštvo drugih poslovnih izvješća neophodnih za kvalitetno menadžersko izvješćivanje. Trebaju poznavati i ostale utjecaje na poslovanje poduzeća, kao i filozofiju upravljanja, što je usko vezano uz menadžersku profesiju. Kontroleri moraju biti i stručnjaci u ekonomskim analizama, kako bi računovodstvene veličine znali pretvoriti u "priču" o uzrocima i posljedicama. Sve su to znanja bez kojih je nemoguće izgraditi upravljačke informacije.

Kontrolerska izvješća i način razmišljanja koji se u njima ogleda iznimno su važni. Za izgradnju sustava izvješćivanja „ciglu po ciglu“, potrebno je strpljenje.

No, kada kontrolerska izvješća krenu iz informacijskog sustava, kad počnu izlaziti iz printera, svi su zadovoljni, premda put do njih nije bio lak i jednostavan. Put su iscrtali rad, trud i znanje. I na kraju puta je prava nagrada: sada možemo što hoćemo, možemo odlučivati jer napokon imamo izvješća koja su smislena i korisna!